|
Članci
Hrvatsko epidemiološko društvo Hrvatskoga liječničkog zbora
Autori:
Borislav Aleraj,1 Miroslav Venus2
1 Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
2 Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije
Hrvatsko epidemiološko društvo HLZ-a kroz povijest
Hrvatsko epidemiološko društvo Hrvatskoga liječničkog zbora ustanovljeno je
na osnivačkom sastanku 24. lipnja 1975. u predavaonici Škole narodnog zdravlja
„Andrija Štampar“ u Zagrebu, u prisutnosti velikog broja epidemiologa iz Hrvatske,
kao i gostiju, epidemiologa koji su svoje znanje i specijalizaciju stekli u Hrvatskoj.
Do osnutka društva došlo je na poticaj profesora epidemiologije na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu prof. dr. sc. Zlatka Benčića, koji je na tom sastanku
izabran i za prvog predsjednika tadašnje Epidemiološke sekcije Zbora liječnika
Hrvatske.
Od tada pa sve do danas, punih 48 godina Društvo neprekidno vrlo aktivno
djeluje na stručnom polju s glavnim ciljem trajnog usavršavanja svojih članova
putem stručnih, odnosno stručno-znanstvenih sastanaka Društva. Uobičajeno se
održavaju godišnje dva takva sastanka, jedan zimi u Zagrebu, a drugi u proljeće
uvijek negdje drugdje u Hrvatskoj, čime se epidemiološka struka prezentira medicinskoj
i općoj javnosti kako bi postala još poznatija i učinkovitija.
Do sada je na sastancima održano blizu 1.000 vrijednih stručnih i znanstvenih
predavanja čiji su autori u većini upravo epidemiolozi članovi društva, s temama
koje odražavaju sva raznolika područja njihovog rada (epidemiologiju zaraznih i
nezaraznih bolesti, uključujući prikaze protuepidemijskih intervencija, zdravstvenu
ekologiju, epidemiološku metodologiju i teoriju, istraživanja na području vakcinologije
i sustavnog cijepljenja, ali također dijelom i teme iz javnog zdravstva i
zdravstvene statistike).
Društvo je do sada organiziralo ukupno šest epidemioloških kongresa; prvi
Epidemiološki kongres održan u okvirima tadašnje države 1986. godine u Zadru
te pet hrvatskih epidemioloških kongresa s međunarodnim sudjelovanjem:
1. hrvatski epidemiološki kongres 1999. godine u Splitu
2. hrvatski epidemiološki kongres 2005. godine u Rovinju
3. hrvatski epidemiološki kongres 2015. godine u Šibeniku
4. hrvatski epidemiološki kongres 2019. godine u Opatiji
5. hrvatski epidemiološki kongres 2023. godine u Osijeku.
 Sl. 1. Prvi predsjednik
Društva, prof. dr. sc. Zlatko
Benčić (foto: arhiv obitelji)
Na tim kongresima različiti stručnjaci iz zemlje i inozemstva prezentirali su
više od 900 stručnih i znanstvenih radova u obliku usmenih prezentacija ili postera
iza kojih su ostali bogati i zanimljivi zbornici radova i sažetaka. Jednako tako,
Društvo je zajedno s drugim stručnim društvima, poput mikrobiološkog, pulmološkog,
infektološkog, kao i s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, odnosno
Ministarstvom zdravstva organiziralo stručna okupljanja, kao što su godišnji simpoziji
o spolno prenosivim bolestima u Opatiji, Simpozij o cijepljenju s međunarodnim
sudjelovanjem u Zagrebu održan 2008. godine s više od 650 sudionika te
Kongres Internacionalne unije za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti održan
u Dubrovniku 2009. godine.
Na polju profesionalno-organizacijske djelatnosti ističe se višegodišnja studija
koju je društvo potaknulo i provelo u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, iz
koje je proizašla Nomenklatura i standardi postupaka u epidemiološkoj i higijensko-
epidemiološkoj djelatnosti, a koja se kao temelj koristi još i danas u ugovaranju
programa rada, kao i u nacionalnim programima prevencije i suzbijanja bolesti.
Vrijedi istaknuti i intenzivan višegodišnji rad ekspertne skupine društva koja
je zajedno s predstavnicima Hrvatske liječničke komore i katedri za epidemiologiju
hrvatskih medicinskih fakulteta izradila Nacrt i Plan i program nove, trenutno
važeće specijalizacije iz epidemiologije, njezine već afirmirane subspecijalizacije
iz zdravstvene ekologije te nove buduće subspecijalizacije iz epidemiološke
informatike.
Tijekom 48 godina postojanja na čelu Hrvatskoga epidemiološkog društva bili
su neki od naših najuglednijih epidemiologa:
- prof. dr. sc. Zlatko Benčić (1975. – 1980.), prvi predsjednik društva, međunarodni
ekspert za koleru i bakterijske bolesti
- prof. dr. sc. Ante Hrabar (1980. – 1984.), ravnatelj Zavoda za zaštitu zdravlja
SR Hrvatske (danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo), graditelj hrvatske
higijensko-epidemiološke mreže ustanova
- prof. dr. sc. Berislav Borčić (1984. – 1988.), dugogodišnji voditelj središnjega
Epidemiološkog odjela u Hrvatskoj, jedno vrijeme i ravnatelj Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo, poznati znanstvenik na polju prirodno žarišnih antropozoonoza
i kreator razvoja Nacionalnog programa masovnog cijepljenja
 Sl. 2. Zajednički znanstveni
sastanak (Joint scientific
meeting) HED-a i ECDC-a
u dvorani Hrvatskoga
liječničkog zbora
u Zagrebu 2008. godine
- prof. dr. sc. Ivan Janko Vodopija (1988. – 1992.), dugogodišnji voditelj Epidemiološke
službe Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba (danas Nastavni
zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“), vakcinolog međunarodnog
ugleda i otac Zagrebačke sheme postekspozicijske zaštite od bjesnoće SZO-a
- prim. mr. sc. Željko Baklaić (1992. – 2001.), znanstvenik na polju antirabične
zaštite, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, kao i Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo
- prim. mr. sc. Borislav Aleraj (2001. – 2010.), epidemiolog Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo, istraživač endemske nefropatije i prirodno žarišnih zoonoza,
nositelj nadzora nad zaraznim bolestima u Hrvatskoj, nacionalni focal
point za međunarodne zdravstvene propise IHR2005 i njihov sukreator. U
vrijeme njegovog predsjedavanja Društvom Hrvatska je obavila proces pristupanja
sustavu za nadzor nad bolestima Europske unije te je Hrvatsko epidemiološko
društvo imalo čast da 2008. godine organizira prvi zajednički
stručno-znanstveni sastanak (engl. Joint scientific meeting) s ECDC-em
- prof. dr. sc. Ira Gjenero Margan (2010. – 2014.), prva žena predsjednica
Društva, poznata stručnjakinja za legionarsku
bolest i ekspert za cjepiva i
masovno
cijepljenje, voditeljica Službe
za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo. Te
godine Društvo dobiva i svoju prvu
sekciju, Sekciju za epidemiologiju kroničnih
nezaraznih bolesti
- doc. dr. sc. Bernard Kaić (2014. –
2015.) društvo vodi kraće vrijeme
kao prvi dopredsjednik, istaknuti epidemiolog
Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, stručnjak za epidemiološku
vakcinologiju, aktualni nositelj i
kreator Nacionalnog programa sustavnog
cijepljenja
- prim. dr. sc. Miroslav Venus (2015. – do danas), istaknuti epidemiolog i ravnatelj
Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije
koji je vodio Društvo tijekom razdoblja pandemije bolesti COVID-19. U vrijeme
njegovog predsjedavanja Društvom uvedeno je plaćanje i ugovaranje
epidemiološke pripravnosti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje,
a povodom obilježavanja 40 godina od osnutka Društva započela je s radom
mrežna stranica društva te su na svim skupovima uvedeni prikazi postera u
elektroničkom obliku, čime se Društvo počelo modernizirati.
 Sl. 3. Članovi Hrvatskoga
epidemiološkog društva
prilikom polaganja vijenca
na Memorijalnom groblju
žrtava Domovinskog rata
u Vukovaru 2016. godine
U novijoj povijesti Društvo aktivno sudjeluje u izmjenama zakonodavnih propisa
koji reguliraju obuhvat osoba pod zdravstvenim nadzorom, odnosno onih
koji moraju proći zdravstvenu edukaciju. Najviše se borilo i upozoravalo na potrebu
prepoznavanja većeg ulaganja u prevenciju kao glavnu odliku epidemiološkog
rada te obvezu daljnjeg razvijanja teritorijalno vrlo uspješne mreže epidemiološke
službe na nacionalnoj razini.
Započelo se s novom praksom unutar Društva donošenjem stručnih smjernica
za pojedine bolesti zbog ujednačavanja pristupa na razini čitave Republike Hrvatske.
Tako su izrađene i u obliku brošura podijeljene svim članovima društva
Smjernice za postupanje pri ekološkim incidentima te Smjernice za postupanje kod
izloženosti virusima koji se prenose krvlju. Na stručnim i stručno-znanstvenim
skupovima te kongresima uvedeno je održavanje okruglih stolova sa značajnim
temama, poput tema vezanih uz zdravstvenu ekologiju (Ekološki incidenti – zakonodavstvo,
nadležnosti, postupci i uloga epidemiologa u njihovom rješavanju),
odnosno
statusa i budućnosti epidemiologije kao struke (Budućnost specijalizacije
i specijalista epidemiologije, Epidemiologija jučer, danas, sutra..., Epidemiološki izazovi
tijekom desetljeća).
U okviru naših epidemioloških skupova organiziraju se simpoziji, poput Simpozija
Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom Alkohol kao javnozdravstveni
problem: izazovi i postignuća, kao i Simpozij Hrvatskog društva za javno zdravstvo,
uz predstavljanje Mobilnog InfoHep Centra volonterskog tima Hrvatskog
društva za bolesti jetre Hepatos.
 Sl. 4. Sudionici
5. hrvatskoga
epidemiološkog kongresa
s međunarodnim
sudjelovanjem u Osijeku
2023. godine
Po prvi put održani su 1. hrvatski epidemiološki dani pod nazivom Izazovi i
otpornost epidemiološke struke u vrijeme pandemije COVID-19, organizirani kao
Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 1. kategorije, te se donosi odluka da prerastu u tradiciju kroz održavanje svake dvije godine na istom mjestu, u Supetru na
otoku Braču zbog prepoznatljivosti.
Naš jesensko/zimski sastanak, koji se tradicionalno održava u Zagrebu, 2016.
godine izuzetno je održan u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nakon stručnog
dijela
skupa u ime Hrvatskoga epidemiološkog društva Hrvatskoga liječničkog
zbora odalo se poštovanje žrtvi Vukovara, uz polaganje vijenca na Memorijalnom
groblju žrtava Domovinskog rata, upisivanje u knjigu sjećanja porukom „Da se
nikada ne zaboravi!“ te obilazak Spomen-doma na Ovčari i simboličnog paljenja
25 svijeća u ime svih zavoda za javno zdravstvo.
Zajedno s Referentnim centrom za bjesnoću Ministarstva zdravstva Društvo
obilježava Svjetski dan borbe protiv bjesnoće, posebice 2022. godine, kada se obilježilo
30 godina od priznavanja zagrebačke 2-1-1 sheme cijepljenja protiv bjesnoće
od strane Svjetske zdravstvene organizacije. S obzirom na to da je Republika
Hrvatska prije više od dvije godine proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće,
pristupa se izradi novih smjernica za postekspozicijsku i predekspozicijsku zaštitu
od navedene bolesti, koje su u ovom trenutku u procesu savjetovanja i donošenja.
Jednako tako, članovi Društva započinju s aktivnostima oko plana digitalizacije
javnozdravstvenih djelatnosti, te se stvara Nacrt Akcijskog plana digitalizacije
javnozdravstvenih djelatnosti, koji se uz popratno pismo upućuje srodnim stručnim
društvima HLZ-a, tražeći njihovu potporu za daljnji rad na navedenom
problemu.
Gotovo svake godine predlažemo naše istaknute članove za dobitnike odličja
HLZ-a, a na našem redovnom 86. stručno-znanstvenom skupu dijelimo Zahvalnice
Upravnog odbora HED-a svim svojim članovima koji su sudjelovali u suzbijanju
bolesti COVID-19 tijekom pandemije. Upravo pandemija bolesti COVID-19
obilježila je zadnje godine postojanja društva brojnim aktivnostima i javnim istupima
naših članova. Upravni odbor Hrvatskoga epidemiološkog društva od samih
početaka pandemije uključuje se vrlo aktivno u savladavanje SARS-CoV-2 virusa
donošenjem prijedloga za njegovo suzbijanje na području Republike Hrvatske.
Donose se određene preporuke u svezi organiziranja skupova i povećanja broja
testiranja (posebice u dijelu koji se odnosio na Protokol testiranja zdravstvenih
radnika), kao i prijedlozi koji pomažu epidemiološkoj struci u svezi kontaktiranja
oboljelih i/ili zaraženih i njihovih kontakata, odnosno postupanja u svezi izdavanja rješenja za izvršavanje mjere izolacije u vlastitom domu ili odgovarajućem
prostoru.
Po dolasku cjepiva protiv bolesti COVID-19, a tijekom prvobitnoga velikog interesa
za cijepljenje koje je uzrokovalo veću potražnju od ponude, Društvo se oglašava
određenim prijedlozima kojima se pokušava ublažiti tadašnja nestašica cjepiva,
dok se u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom sudjeluje u akciji promoviranja
cijepljenja kod zdravstvenih radnika. U nekim županijama pojedini članovi
društva organiziraju inovativne načine cijepljenja protiv bolesti COVID-19 putem
„drive-in“ cijepljenja bez potrebe izlaska iz vozila, te cijepljenja tzv. COVID autobusima
obilazeći ruralna područja prema načelima rada dr. Andrije Štampara.
Sva nastojanja epidemiologa, članova Hrvatskoga epidemiološkog društva prepoznata
su od strane Hrvatskoga liječničkog zbora kada se donosi Odluka o dodjeli
Povelje Hrvatskoga liječničkog zbora za osobit doprinos razvoju i unaprjeđenju
zdravstvene zaštite i zdravstvene djelatnosti u RH, za doprinos medicinskoj znanosti
te značajne zasluge i pomoć pruženu HLZ-u u ostvarenju njegovih zadaća. Time
se na najbolji mogući način pokazuje da aktivnosti Hrvatskoga epidemiološkog
društva u pandemijskim izazovnim vremenima daju značajan doprinos kako za
Hrvatski liječnički zbor, tako i za cjelokupnu medicinsku struku i znanost.
|
|