Članci

Izabrano novo vodstvo Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a na 3. Hrvatskom epidemiološkom kongresu s međunarodnim sudjelovanjem

Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske u hotelskom naselju Solaris pored Šibenika od 07. do 09. svibnja održan je 3. Hrvatski epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Od prve karantene do moderne epidemiologije“.

Na tradiciji prve karantene u svijetu, koja je uspostavljena zbog velike pošasti smrtonosne kuge, epidemiologija se danas nosi s dvostrukim izazovima, novim bolestima i bolestima koje se ponovno javljaju. Nikada nije bilo lakše širenje zaraznih bolesti zahvaljujući globalizaciji prometa roba i putnika, te brzini putovanja. Danas nam prijete bolesti poput ebole, nove coronavirusne respiratorne bolesti srednjeg istoka ili ptičja gripa, a u našoj su se zemlji po prvi puta pojavile autohtona Dengue i West Nile groznica.

Epidemiologija kroničnih bolesti metodama ranog otkrivanja i Nacionalnim programima usmjerena je na najopasnije masovne kronične bolesti. Na kongresu su bile zastupljene teme epidemioloških istraživanja uzroka bolesti, rizičnih čimbenika, procjene učinka preventivnih i terapijskih mjera te postupaka smanjenja pobola, smrtnosti i onesposobljenosti u području kroničnih bolesti. Naša okolina, i okruženje u kojem živimo izvor su našeg blagostanja, ali i mnogih čimbenika rizika po zdravlje, za čiji su nadzor zaduženi epidemiolozi. Kongres je okupio, osim epidemiologa, i stručnjake srodnih profesija, članove akademske zajednice, kao i suradnike iz drugih područja.

Kroz tri dana Kongresa raspravljalo se o protuepidemijskim intervencijama u kriznim situacijama, o epidemiološkim istraživanjima i utjecaju okoliša na zdravlje, cijepljenju i izazovima novih bolesti, kao i o prevenciji bolesti i unaprjeđenju zdravlja. Održan je WHO Satelitski simpozij o socijalnim determinantama zdravlja, kao i tri sponzorirana simpozija o cjepivima. Poster sekcija je bila izuzetno bogata sa ukupno stotinjak radova koji su pokrili brojna područja. Povjerenstvo na čelu sa prof. Puntarićem izabralo je postere „Kardioepidemiologija u tropskoj medicini“ autora Duančić dr. Vjekoslava, „“Prevalencija i rizični čimbenici kolonizacije cervixa Ureaplasma urealyticum u trudnica s područja Osječko-baranjske županije“ grupe autora Ružman N., Miškulin M., Ružman T., te „Epidemiološke karakteristike invazivne meningokokne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 1995. do 2014. godine“ grupe autora Barač Juretić K., Klišmanić Z., Tripković I., Pletikosa Pavić M., Barišić V., Nonković D., Lukšić B. kao najbolje.

Tijekom Kongresa održana je i promocija udžbenika „Javno zdravstvo“ autora Dinka Puntarića, Darka Ropca, Anamarije Jurčev Savičević i suradnika u izdanju Medicinske naklade, koji bi trebao poslužiti studentima i specijalizantima tijekom školovanja, ali i gotovim specijalistima iz sustava javnog zdravstva tijekom svakodnevnog rada.

Na kraju Kongresa donijeti su Zaključci:

1. Zarazne bolesti
   Ponovno epidemijsko pojavljivanje zaraznih bolesti koje smo cijepljenjem sveli na sporadične slučajeve, epidemije tradicionalnih zaraznih bolesti, te pojava novih bolesti ukazuju na potrebu nastavka kontinuiranog razvoja nadzora nad zaraznim bolestima i programom cijepljenja. Komunikaciju s medijima (javnošću) potrebno je unaprijeđivati i prilagođavati modernim tehnologijama.
2. Kronične masovne bolesti
   Epidemiologija kao znanost i struka radit će na identifikaciji najznačajnijih zdravstvenih problema i rizika populacije te biti temelj za javnozdravstvenih aktivnosti u području vodećih kroničnih masovnih bolesti i ozljeda. Socijalne determinante zdravlja (fizičkog i mentalnog) trebaju biti prioriteti u epidemiološkim istraživanjima, planiranju, provođenju i evaluaciji programa prevencije.
3. Okoliš i zdravlje
   Istraživanja sastavnica okoliša (hrana, voda, zrak, otpad…) dio su javnozdravstvenih preventivnih aktivnosti sa ciljem očuvanja zdravlja populacije i predstavljaju svakodnevnu zakonom propisanu djelatnost svih ZZJZ. Briga za zdravlje ljudi preko praćenja stanja okoliša obaveza je države i trebala bi, kada je u pitanju opći javnozdravstveni interes, biti financirana iz budžeta, što će zdravstvenim profesionalcima omogućiti neovisnost u radu.
4. Zdravstveni pokazatelji
   Potrebno je unaprijediti sustave evidencija zdravstvenih pokazatelja i osuvremeniti načine prikupljanja podataka statističkih istraživanja u zdravstvenom sustavu. Epidemiolog mora biti uključen u razvoj novih načina evidencija i analiza podataka te imati jednu od vodećih uloga u razvoju integralnih zdravstvenih informatičkih sustava. Unaprijeđenje komunikacije i suradnje među svim sudionicima u procesu stvaranja podataka osnova je za unaprjeđenje kvalitete zdravstvenih pokazatelja koji su temelj za procjenu zdravstvenog stanja populacije i izradu potrebnih mjera intervencije.
5. Epidemiološka istraživanja
   Rezultati relevantnih epidemioloških istraživanja najbolji su odgovor spekulacijama koje se pojavljuju u javnosti. Potrebno je osnažiti područje analitičkih epidemioloških istraživanja i usvajati nove metode i područja istraživanja (razvoj novih validiranih instrumenata, cost-benefit studije itd.)
6. Razvoj epidemiologije
   Epidemiološka struka radit će na daljnjem razvoju multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa s ciljem kreiranja zdravstvenih politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Ovaj razvoj temeljit će se na postojećim primjerima dobre prakse, kontinuiranom preispitivanju i unapređivanju epidemiološke struke i znanosti.
7. Slijedeći kongres
   Četvrti hrvatski epidemiološki kongres, zbog dinamike u struci, kao i tehnološko-globalnog ubrzavanja modernog svijeta, održat će se najkasnije četiri godine nakon zatvaranja ovog kongresa.

Drugi dan Kongresa Hrvatsko epidemiološko društvo održalo je izvanrednu Izbornu skupštinu na kojoj se biralo novo vodstvo društva. Zbog određenih okolnosti, ostalo je upražnjeno mjesto predsjednika i prvog dopredsjednika društva koji se prema Pravilniku o radu društva biraju tajnim glasovanjem na skupštini. Nakon provedenog tajnog glasovanja za prvu dopredsjednicu izabrana je Višnja Smilović, dr. med. specijalistica epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, dok je za predsjednika Hrvatskog epidemiološkog društva izabran prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med. specijalist epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije. Prilikom zatvaranja Kongresa novoizabrani predsjednik obratio se prisutnim članovima društva zahvalivši se na ukazanom povjerenju, te je ukratko prezentirao svoju viziju razvoja Hrvatskog epidemiološkog društva u budućnosti.

Naznačeno je kako Hrvatsko epidemiološko društvo ove godine obilježava 40 godina od osnutka; osnovano je 24. lipnja 1975. godine. S obzirom da smo u svibnju organizirali već spomenuti Kongres, na sam dan kada smo prije 40 godina osnovani pustit ćemo u rad web stranicu HED-a te na taj način simbolično obilježiti obljetnicu. Plan je „otvoriti“ društvo prema drugim strukama već na slijedećem sastanku društva na tzv. „zimskoj sekciji“ na kojoj bi se organizirao okrugli stol na neku od aktualnih tema, poput nedavno dobro organiziranog Simpozija o cijepljenju i prijavljivanju nuspojava. Naime, poznato je da sve više jača tzv. „antivakcinalni pokret“ te da pojedini roditelji sve češće odbijaju cijepiti svoju djecu unatoč zakonskoj obvezi.

S obzirom na vrlo aktualnu situaciju oko provedbe javne rasprave na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Hrvatsko epidemiološko društvo izražava svoj jasni stav da sastav epidemiološkog tima mora ostati nepromijenjen, tj. u postojećem sastavu koji se sastoji od specijaliste epidemiologa, sanitarnog inženjera/prvostupnika sanitarnog inženjerstva i sanitarnog tehničara. Svako smanjivanje tima ugrozilo bi provedbu svih mjera i postupaka na prevenciji i suzbijanju zaraznih bolesti, ali i preventivnih postupaka kod nastanka kroničnih masovnih bolesti. Dapače, društvo je stava da se treba omogućiti uključivanje diplomiranih sanitarnih inženjera/magistra sanitarnog inženjerstva u postojeći sastav tima zbog većih kompetencija i osposobljenosti za samostalno obavljanje određenih poslova. Specijalisti epidemiolozi provode kontinuirano epidemiološko praćenje, sprječavanje i suzbijanje kako zaraznih bolesti sudjelovanjem neprekidno 24 sata dnevno kroz svih sedam dana u tjednu u sustavu pripravnosti te ranog uzbunjivanja i odgovora, tako i kroničnih masovnih bolesti uključujući alkoholizam, pušenje, ovisnost o drogi i druge ovisnosti te ozljede, koordinirano od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Druga, izrazito bitna Odluka Vlade RH o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini pogađa epidemiološku struku upravo sa stručno medicinske strane, uz dodatni negativan financijski efekt na poslovanje zavoda za javno zdravstvo. Navedenom Odlukom dvije zdravstvene preventivne usluge koje provodi epidemiološka struka, a to su zdravstveni pregledi na kliconoštvo osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, te zdravstveno prosvjećivanje, odnosno edukacija o higijeni istih tih osoba koje su u neposrednom kontaktu sa hranom, proglašavaju se parafiskalnim nametom!? Svrstavaju se u istu kategoriju sa npr. članarinama za Hrvatsku gospodarsku i Hrvatsku obrtničku komoru, prihodom od spomeničke rente, odnosno naknadom za ambalažu i ambalažni otpad. Napominjem da smo turistička zemlja koja se u tom smislu želi dalje razvijati i svojim gostima pružiti sigurnost u svakom pogledu, pa tako i u higijensko-epidemiološkom. Uz to, predviđeno smanjenje za sva ostala neporezna davanja kreće se u rasponu od 7% do 25%, dok je predviđeno smanjenje za navedene dvije medicinske usluge čak po 50% za svaku. Koliko je predlagatelju Odluke stalo do sustava javnog zdravstva govori i podatak da je istom Odlukom osnovano Povjerenstvo za praćenje provedbe smanjenja parafiskalnih nameta s ciljem osiguranja učinkovite provedbe istoga, u kojemu nema jedino predstavnika Ministarstva zdravlja. Svi ostali, predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnog razvoja, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva kulture su članovi Povjerenstva, samo nije bilo potrebe imenovati predstavnika Ministarstva zdravlja mada se najveći postotak uzima upravo navedenim zdravstvenim uslugama. Kako se u Odluci navodi, temeljni cilj je rasteretiti poslovanje poduzetnika kako bi se intenzivirala investicijska aktivnost i poboljšalo poslovno okruženje, a istovremeno se ne bi utjecalo na izvršavanje temeljnih funkcija onih koji se financiraju iz tih nameta. To, na žalost, nije istinito iz jednostavnog razloga što je epidemiološka struka u ugovaranju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje redovno do sada bila „podugovorena“ jer se znalo da se razlika potrebnih sredstava za potpunu provedbu preventivnih mjera i postupaka propisanih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti „namaknula“ upravo iz prihoda od navedenih usluga. Moram naglasiti da se već jednom sa sličnim obrazloženjem o „intenziviranju investicijskih aktivnosti“ pokušalo smanjenjem doprinosa za zdravstvo sa 15% na 13%, da bi se nakon dvije godine iznos vratio na staro jer je u sustavu zdravstva taj novac nedostajao, a nije se kako je bilo planirano nadoknadio većim brojem zaposlenih.

Hrvatsko epidemiološko društvo svjesno je određene potrebe „reduciranja“ osoba koje su obuhvaćene navedenim uslugama, odnosno potrebe za „modernizacijom“ zdravstvene edukacije istih, ali je isto tako spremno predložiti i određena rješenja u smislu poboljšanja koja su u skladu sa promjenama u pojavnosti zaraznih bolesti. Naime, spomenutim uslugama trebalo bi obuhvatiti osobe koje po prirodi svoga posla mogu prenijeti neke zarazne bolesti koje se prenose putem zaražene krvi, odnosno nesterilnim instrumentima, kao što su frizeri, osobe koje rade tetoaže ili piercinge i sl.

Usredotočeni smo na provedbu preventivnih mjera za koje smatramo da bi se mogle kvalitetnije provoditi ukoliko bi uslijedile određene promjene koje bi se sada mogle provesti uslijed najavljenih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Odnose se, npr. na patronažnu službu u kojoj sudjeluju prvostupnice sestrinstva, a koja se nalazi u sastavu Domova zdravlja. Ukoliko iskreno želimo da patronažna služba u potpunosti ispunjava svoje zadaće, trebalo bi je premjestiti u Zavode za javno zdravstvo gdje bi nam bila dragocjena pomoć pri provedbi Nacionalnih programa ranog otkrivanja karcinoma dojke, debelog crijeva i vrata maternice, dakle tri najučestalija sijela malignih bolesti od kojih, uz kardiovaskularne bolesti, najviše umiremo. Ovako se navedena služba pomalo pretvorila u kućnu pomoć i njegu, što u konačnici nije njena zadaća. No, u najavljenim izmjenama zakona takav prijedlog Ministarstva zdravlja ne postoji.

Općenito smo pomalo razočarani neprepoznavanjem potrebe za većim ulaganjem u prevenciju koja je glavna odlika epidemiološkog rada. U Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva za razdoblje 2012. – 2020. postoji podatak da se za prevenciju 2010. godine odvajalo svega 0,68% od ukupnih izdataka za zdravstvo. Za usporedbu, u zemljama EU taj udjel je iznosio 2,68%, a u Republici Sloveniji 3,58%. Dakle, „drastičnim“ povećanjem ulaganja za prevenciju od 100% dosadašnjeg iznosa, došli bi do „velikih“ 1,36% što je još uvijek daleko ispod potreba. Umjesto toga, stalno se raspravlja o gubitcima bolničkih ustanova i njihovim sanacijama jer se previše troši, jer su velike liste čekanja, jer su pretrage skupe i sl. Umjesto toga, treba se poraditi na promociji zdravlja, agresivno krenuti u edukaciju stanovništva od najranije životne dobi i na najjednostavniji način smanjiti pritisak na sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstva; većim brojem zdravih ljudi koji takve zdravstvene usluge niti ne trebaju.

Možda sve navedeno zvuči kao utopija u današnjem društvu i okruženju, ali uvijek se vrijedi potruditi svoje zamisli i ideje pokušati provesti u djelo.

24.06.2015.

Predsjednik HED-a

Prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.

Specijalist epidemiolog